Danas je uticajautomatizovane mašine za šivenjeu smanjenju troškova rada i poboljšanju kvaliteta proizvoda postaje sve značajniji. Zbog toga su tekstilne kompanije pokazale veliko interesovanje za ovu tehnologiju. Međutim, stručnjaci iz industrije se slažu da, iako tekstilna industrija teži automatizaciji, brzoj proizvodnji i povećanju proizvodnje, jednaku pažnju treba posvetiti energetskoj efikasnosti.
Inženjer Hong Haicang iz Shanghai Textile Engineering Society ističe da postoji trend rasta u provinciji Jiangsu, gdje strani klijenti traže od izvoznih kompanija da specificiraju potrošnju energije po jedinici svojih proizvoda. Kako se takvi zahtjevi i dalje povećavaju, domaćim tekstilnim kompanijama može biti izazov da ih nadoknade.
Kada se govori o energetskoj efikasnosti šivaćih mašina, Hong Haicang smatra da je ključno pitanje kako smanjiti potrošnju energije. Proizvodnja sličnih proizvoda korištenjem rapirskog razboja troši 30% manje energije nego korištenjem mlaznog razboja. Otprilike 70% potrošnje energije mlaznog razboja pripisuje se radu sistema za dovod zraka. S obzirom na trenutni način rada sistema za dovod zraka, smanjenje potrošnje energije za mlazne razboje predstavlja značajan izazov.
Automatizacija za smanjenje potrošnje energije po jedinici
Održavanje šivaćih mašina često uključuje dodavanje kontrolnih sistema i više motora i invertera, što može povećati potrošnju energije. Sistemi na električni pogon su takođe potrebni za transport grubih i finih prediva, što dodatno povećava potrošnju energije. Veća snaga opreme zahtijeva motore veće snage, što također može doprinijeti povećanju potrošnje energije. Međutim, prema Zhu Xianminu, potpredsjedniku Kineskog udruženja za opremu za tekstilne strojeve, iako se može činiti da povećana automatizacija rezultira većom potrošnjom energije, kada se razmatra na bazi proizvodnje po jedinici, potrošnja energije ne mora nužno rasti.
Pored poređenja potrošnje energije za čitave proizvodne linije, istraživači su uporedili i potrošnju energije za pojedinačne mašine i sisteme kontinuirane proizvodnje. Zhang Huijuan, istraživač, objašnjava da kada se uporede moderni sistemi za kardanje sa tradicionalnim linijama za otvaranje i češljanje pamuka, prvi zauzimaju manje prostora i imaju manju potrošnju zraka i energije. U uporednim testovima potrošnje energije tri različite vrste mašina za kardanje, savremene mašine za kartanje visoke proizvodnje trošile su 82,6 kWh po kilogramu pamučnog reza, dok su tradicionalne mašine za kardanje trošile 102,0 kWh i 98,6 kWh po kilogramu pamučnog reza, respektivno. Moderna tehnologija je energetski efikasnija zbog povećane brzine proizvodnje.
Inteligencija kao budućnost energetske efikasnosti
Što se tiče budućeg pravca energetske efikasnosti u tekstilnim mašinama, Zhu Xianmin vjeruje da je dalji napredak ka automatizaciji put naprijed. Energetsku efikasnost vidi kao cilj u potrazi za inteligencijom opreme. Na primjer, neka oprema će možda morati da ostane u funkciji čak i kada ne proizvodi aktivnu proizvodnju kako bi se spriječili problemi pri pokretanju, što rezultira potrošnjom energije tokom ovog procesa. Uz viši nivo automatizacije, oprema se može isključiti kada nije potrebna i unaprijed zagrijati, čime se postiže ušteda energije.
Mlazni razboji, koji su poznati po visokoj potrošnji energije, prvenstveno koriste metode dinamičke kontrole procesa umetanja potke, kontrolirajući vrijeme otvaranja i zatvaranja elektromagnetnih ventila glavne i pomoćne mlaznice i trajanje umetanja potke. Ove metode su bile uspješne u postizanju uštede energije. Trenutne tehnike uštede energije za dinamičku kontrolu umetanja potke uključuju implementaciju kontrole zatvorene petlje, poboljšanje preciznosti umetanja potke; korištenje tehnologije umetanja potke nižeg tlaka zraka za smanjenje potrošnje zraka; poboljšana struktura mlaznica za koncentrisaniji protok zraka, smanjenje potrošnje zraka; korištenje odvojenih zračnih jastuka za glavne i pomoćne mlaznice; korišćenje vazdušnih jastuka sa različitim nivoima pritiska za tkanje različitih vrsta pređe potke, omogućavajući podesiv pritisak za glavnu mlaznicu i automatsko dvostepeno prebacivanje pritiska za pomoćnu mlaznicu; odabir visoko osjetljivih elektromagnetnih ventila s malim šupljinama; skraćivanje vazdušnih puteva; optimizacija elektromagnetne kontrole ventila mlaznice; i druge metode za postizanje energetske efikasnosti.
